Djeca svoje rođendane slave na različite načine – u igraonicama s prijateljima,kod kuće u obiteljskom krugu i naravno u vrtiću.

 

Do nedavno su se rođendani u vrtićima slavili uz obilje slatkiša,grickalica,slatkih gaziranih sokova,s tortom, jer što je rođendan bez torte?

 

Ponekad je u vrtiću i nekoliko rođendana u jednom danu,često i u istoj skupini,pa ne treba posebno naglašavati organizacione probleme koji iz toga proizlaze(gdje adekvatno pohraniti slastice do uporabe?).

 

Rođendani se u vrtiću uvijek slave u periodu između doručka i ručka, svjedoci smo  kako često slavljenici i prijatelji svoj apetit zadovolje komadićem torte i slatkišima a kad dođe ručak – koga je još briga za ručak i tko je uopće gladan?

 

Činjenica je da vrtić kao predškolska ustanova podliježe strogim higijensko- sanitarnim propisima koji jasno određuju standarde vezane uz hranu i prehranu djece. Iz tog razloga u vrtić je zabranjeno donošenje bilo kakve hrane.

 

No,mi smo se zbog zaštite zdravlja djece ali i zaštite nas odgovornih u vrtiću,odlučili za drugačiji,sigurniji i prihvatljiviji način proslave rođendana u vrtiću.

 

Vodeći računa o tome što rođendan znači za svako dijete,pokušali smo osmisliti proslavu koja za dijete slavljenika znači radosni događaj ali isto tako i za njegove prijatelje.

 

Voće se u dječjim jelovnicima nalazi svaki dan i to jasno označava njegovu važnost u pravilnoj prehrani. Tu poruku želimo prenijeti djeci – da razvijaju svijest o pravilnim prehrambenim navikama.

 

Slatko jelo pripremljeno od voća djeca mogu uz pomoć odgajatelja spremati sama. Na siguran način,vodeći računa o razvojnim mogućnostima djeteta, odgajatelji usmjeravaju djecu  kako bi se kreativno izrazili pa tako svom prijatelju napravili omiljeni lik iz crtića ili što već slavljenik poželi.

 

Želimo kod djece poticati osjećaj pripadnosti  i privrženosti skupini,jačati mu samopouzdanje i učiniti ga radosnim.

 

Zajednički rad na pranju,guljenju,čišćenju,sjeckanju voća pomaže djeci i u ovladavanju motoričkim sposobnostima.

 

Uz lijepo dekoriran stol,salvete,čaše,balone  - proslava može početi! Možete donijeti prirodne sokove ali i limun pa će sama djeca napraviti limunadu.

 

Količina voća neka bude dogovorena s odgajateljem vašeg djeteta

Od 2007.godine prihvaćeni su novi „Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u vrtiću“,temeljeni na novim znanstvenim spoznajama na području prehrane, koje se odnos na sastav i vrstu namirnica,način pripreme i kombiniranje namirnica.

 

Jelovnici su kreirani  na temelju preporučenih energetskih i nutritivnih vrijednosti prema dobnim skupinama. Postoje 2 tipa po sezoni:proljeće-ljeto i jesen-zima .

 

O činjenici koliko je prehrana važna za svakog pojedinca tijekom cijelog života,ne treba posebno govoriti.U ranom djetinjstvu prehrana izravno utječe na rast,kognitivni i tjelesni razvoj ali i na pojavu nekih patoloških promjena,stanja i kroničnih bolesti,kasnije,tijekom života.

 

Formiranje prehrambenih navika je dugotrajan proces koji počinje u najranijoj dobi i ovisi o mnogim činjenicama,kao što su preferiranje slatkog i izbjegavanje gorkog (zaštitna funkcija-mnoge toksične tvari su gorke ) ali i o okolinskim čimbenicima-geografski,tradicijski,ekonomsko socijalni,estetski,pomodarski i dr.

 

U predškolskoj dobi piramida prehrane zasniva se na 5-6 obroka žitarica,voća i povrća,mesa i prerađevina,mlijeka i mliječnih proizvoda.Žitarice je poželjno uzimati kao cjelovite,jer je ovojnica zrna koja sadrži vlakna sačuvana,voće i povrće je bogato ugljikohidratima,vlaknima i vitaminima i važno je da je sezonsko,pa se tako ne treba konzumirati lubenica u siječnju.Mlijeko za malo dijete treba biti punomasno-3,5%masnoće,tek pred kraj predškolskog uzrasta može se konzumirati manje masno.

 

U konteksu istog ,kod nas u vrtiću,vidljiv je napredak,prvenstveno zahvaljujući odgajateljima koji potiču djecu na kušanje nove hrane,provode aktivnosti i projekte da bi djeci približili važnost pravilne prehrane.

 

Djeci je također dana mogućnost da svojim prijedlozima sudjeluju u planiranju jelovnika na način da jednom tjedno imamo meni po izboru djece.

 

Nastavni  Zavod za javno zdravstvo Rijeka  4x godišnje, u skladu s preporukama “Izmjena i dopuna Programa zdr.zaštite djece,higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima“(NN 121/07),uzima uzorke obroka i vrši zdravstvenu kontrolu,kontrolu energetske i prehrambene vrijednosti obroka,mikrobiološku ispravnost obroka i mikrobiološku čistoću objekta.

 

 

Naravno da vrtić pohađaju i djeca s posebnim potrebama u prehrani.Takva djeca iz zdravstvenih razloga imaju prilagođenu prehranu,koja se u suradnji s kuhinjom,odgajateljima i roditeljima,realizira na zadovoljstvo svih.

 

Također nastojimo prilagoditi prehranu u skladu s vjerskim ili nekim drugim prehrambenim opredjeljenjima – kao vegetarijanstvo, ako stručno procijenimo da primjena ne bi bila na štetu zdravstvenog ili socioemocionalnog stanja djeteta.

 

Kroz vrtić prođe veliki broj djece.Ogromna je odgovornost vrtića,zajedno s roditeljima u formiranju ličnosti,tijela i zdravlja djeteta.Sve smo svjesniji koliko su snažni odgojni utjecaji na dijete baš u predškolsko doba.

 

Zato je za mene,kao osobu koja u vrtiću brine o zdravlju i prehrani djece a i sve djelatnike koji su odgovorni za odgoj i zdravo odrastanje djece,iznimno važno da stalno učimo i primjenjujemo stečena znanja u praksi i djecu od najranije dobi učimo da se ponašaju isto.

Sa navršenom prvom godinom života,prehrana djeteta treba se sastojati od 3 glavna (doručak,ručak,večera )i 2 međuobroka (zajutrak i užina ).

 

Vjerojatno ste i sami vidjeli da mi u vrtiću i za jasličke,kao i za vrtićke skupine kuhamo istu hranu.Razlika je jedino u tome što jasličarima hranu usitnjavamo vilicom -NE MIKSAMO! Moj je savjet da i Vi kod kuće tako činite,jer naši i vaši mališani imaju zube kojima hranu mogu žvakati. Proces žvakanja je vrlo važan za koštani razvoj vilice,zdravih desni i zuba.

 

Izbirljivost djece je najmanje izražena u dobi do dvije godine.Iz tog razloga je taj period pogodan za upoznavanje novih okusa i prihvaćanje hrane s manje otpora.

 

Jedan od važnijih (ali ne i jedini )razlog zašto djeca preferiraju neku hranu,prvenstveno je okus. Osim njega hrana mora biti raznolika i u mirisima i u bojama.

 

Djeca u svojoj okolini trebaju vidjeti ponašanje koje želimo da prihvate,stoga ako Vi roditelji ne konzumirate neku hranu i ne nudite ju ni djetetu,ne možemo očekivati da će tu hranu dijete zatražiti samo.

 

Djeca vole zajedništvo i zato je jako važno vrijeme zajedničkog obroka,provedeno u smirenom raspoloženju,bez ometanja TV,računala,bez požurivanja.Kad osiguramo takve uvjete,djetetova pažnja biti će usmjerena na okus,miris i izgled hrane.

 

U proces pripreme hrane uključite mališana od nabavke namirnica,sudjelovanja u kuhanju,vaganja,dodavanja začina,pripreme stola,postavljanja pribora. Sigurno da će takva priprema obroka trajati duže,ali prednosti su velike,Vaš mališan će zadovoljno pojesti obrok u čijoj je pripremi sudjelovao od samog početka.

 

Neke preporuke bi trebali uvijek imati na umu,poput naputka da je djetetu potrebno bar 8-10 puta ponuditi hranu koju još nikada nije konzumiralo ili ju ne voli. Također,novu hranu treba ponuditi na početku obroka,kad je dijete gladno a najbolji razmaka između dvije nove namirnice je tjedan dana.

 

Dnevne kalorijske potrebe za dijete normalno uhranjeno,prosječno aktivno,jasličkog uzrasta do 3 godine su 1200 kalorija raspoređenih u 5 obroka.

 

U prvoj godini dijete naraste prosječno 25 cm i utrostruči porođajnu težinu.

 

U drugoj godini dijete dobije prosječno 2,5 kg na težini i 12 cm na visini.

 

Od treće do sedme godine na težini dobiju oko 2 kg godišnje i 7-8 cm na visini.

 

Porast na težini i visini možete vidjeti u antropometrijskim tablicama,mjerenje se vrši 2 x godišnje,na početku pedagoške godine i u proljeće iduće godine.Ako vidim da je došlo do većeg porasta na težini,razgovaram individualno s roditeljima djeteta.

 

 

Dnevne kalorijske potrebe za dijete vrtićkog uzrasta do 6 godina su 1600 kalorija na dnevnom unosu.

 

Zastupljenost ugljikohidrata u obroku, treba se bazirati na 45-55%,masti na 35-45% a bjelančevina na 10-15%. Kad je obrok u takvom omjeru govorimo o balansiranoj prehrani.

 

O važnosti žitarica i mlijeka,kao i mliječnih proizvoda je sve rečeno u članku o prehrani u vrtiću pa se neću ponavljati.

 

Vrlo vrijedna namirnica u prehrani je jaje, jer je žumance bogato fosfolipidima,lecitinom i željezom a bjelance izvor bjelančevina.

 

Palenta! 6o gr kuhane palente ima 44 kalorije i  isto toliko UH i samo 2 gr masti.

 

Nažalost je zaboravljena namirnica u mnogim kućanstvima.Može se konzumirati na mnogo načina.U vrtiću ju jedemo s mlijekom ili jogurtom.Kod kuće ju možete pripremiti s čvarcima ili pancetom,sa vrhnjem ili naribanim sirom,poprženu…Osim svega navedenoga ne sadrži gluten, pa ju mogu konzumirati i djeca koja boluju od celijakije.

 

U našem Hrvatskom zagorju postoji lijepa uzrečica za nekoga tko je“zelen“,odnosno nije dorastao nekom razgovoru ili djelu.Takvoj osobi se kaže –„Još Ti moraš puno žganaca pojesti!“

 

 

Maslinovo ulje u našem kraju je namirnica koja se puno koristi u pripremi jela, pa tako i kod nas u vrtiću, za riblja i jela s povrćem.

 

 

Grickalice i slatkiši su,znamo,omiljena hrana mnogih mališana,ali znamo i da su potpuno beskorisne. Remete normalne obroke,opterećuju organizam nekvalitetnim masnoćama i solju. Mi smo u vrtiću pred neku godinu ukinuli donošenje grickalica,torti i općenito,svu industrijski pripravljenu hranu u vrtić,prigodom proslava dječjih rođendana.

 

Naravno da nećemo djetetu potpuno zabraniti uzimanje grickalica i slatkiša. Kad to već je slučaj,dajte im par kockica tamne čokolade,suho ili svježe voće,mliječni sladoled i neka taj slatki trenutak bude poslije podne,nikako ne ujutro kao prvi obrok.

 

I ne zaboravite-svakako neka operu zubiće iza konzumacije slatkiša,nikako ne bi trebali ići na spavanje bez pranja zuba. Porast karijesa na mliječnim zubima je u porastu a mliječni zubi su jako važni,iako ,mnogi su mišljenja da će ispasti pa čemu ih čuvati.

 

Tekućina!  Mališanima nudite  VODU! Zaslađeni sokovi i čajevi nisu preporučljivi,kao ni gazirane tekućine.

 

Budite primjer svojoj djeci kad mislite što ćete kuhati. Mnogi mladi roditelji se trude i uspijevaju ,zdravo se hraniti,provesti  zajedničko vrijeme s djetetom kvalitetno,bar vikendom, kad već živimo  ubrzanim tempom .

 

 

Vaša zdravstvena voditeljica